Posts in category: Novosti

Dan žena proslavili smo uz @sparkling_wines_misal Ane i Katarine Peršurić, koje nam je na 31. „Vinskim razgovorima“ predstavio @tomislavstiplosek u prostoru @barcaffe_academia_caffe_bar

Nekada jedinu vinariju u Istri koja proizvodi isključivo pjenušce, nakon prerane smrti dr. sc. Đordana Peršurića, preuzele su njegove kćeri Ana i Katarina, koje su je nastavile uspješno razvijati i danas s ponosom slave više od 30 godina njena postojanja.

Kod kreiranja pjenušaca su ističu, uvijek zajedno, a pri organizaciji rada vrlo dobro raspoređene. Ana brine o vinogradu, istraživanju tržišta i poslovima od berbe do dopreme u podrum, a Katarina kontrolira sve tehničke operacije u podrumu. Pri svakom procesu im pomažu i njihovi muževi, a najčešće je to u obrnutom timu. Ono na što su posebno ponosne je da nemaju iza sebe enološku konzultantsku kuću, nego svoje blendove u kreiranju pjenušaca rade same. Kako kažu, trenutno imaju 12 etiketa, ali to ne znači da se neće pojaviti još koja.

Tijekom degustacije kušalo se šest pjenušaca iz njihovog portfelja: Misal Prestige extra brut, Misal Blanc de noirs, Misal Millennium brut, Misal Istra brut, Misal Rose sec i Misal Mister demi sec.

Misal Istra odnijela je najviše pažnje jer je stilski drugačija. Radi se o malvaziji iz tri različita godišta i različitih tehnologija proizvodnje, a nakon sekundarne fermentacije odležava na kvascima šest godina. Priča o malvaziji i proizvodnji dodatno pojačava dojam o pjenušcu, stoga ne čudi što je to njihov najjači adut u izvozu.

Podjednaku pažnju dobio je i Blanc de noirs, proizveden vrlo brzom hlađenom tehnologijom samo od sorte pinot crni, a nakon sekundarne fermentacije odležava na kvascima najmanje 24 mjeseca i rezultat je vrlo senzualan i razigran pjenušac.

Vrlo ugodno iznenađenje izazvao je Mister, pjenušac od pinota crnog i malvazije istarske uz dodatak istarskog likera Teranina (destilerije Rossi). To je, možemo reći, koktel pjenušac i preporučuje se servirati ga ohlađenog na 4°C uz žličicu smrznutog crvenog voća i ananasa ili u zimskim mjesecima uz pola kriške naranče, smrznute borovnice i 2 do 3 klinčića.

Degustaciju pjenušaca pratili su kanapei pripremljeni na domaćem francuskom kruhu zagrebačke pekare Bread Club. Baguette rade od pšeničnog i integralnog brašna, malo soli i prirodnog kvasca, a može se nabaviti svakog dana u njihovim trgovinama.

“Kako bismo za Dan žena našim kolegicama pružili nešto zaista posebno, odlučili smo da naše gošće budu izričito vinogradarke i vinarke te da po mogućnosti proizvode pjenušce, i u tome smo na radost svih i uspjeli” – rekao je za kraj Tomislav Stiplošek.

U pripremi je promotivna ponuda s Misal pjenušcima u “Našoj priči” by Flâneur u Kamaufovoj 22 u Zagrebu. Više o tome doznajte ovdje.

Rezervirajte datum 2. ožujka i prvi degustirajte mlada istarska vina. U glavni grad stiže više od 50 vinara s istarskog poluotoka! Tradicionalno će im se pridružiti dvadesetak proizvođača žlahtine i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske

Nakon godinu dana pauze u zagrebački hotel Esplanade ponovo se vraća jedna od najatraktivnijih vinskih manifestacija – premijerno kušanje mladih malvazija, žlahtina i autohtonih sorata bregovite Hrvatske, poznatije kao En primeur.

Ove godine uz suglasnost Stožera civilne zaštite i u skladu s epidemiološkim mjerama, no zbog toga ne i manje atraktivno jer 2. ožujka u Zagreb stiže više od 50 istarskih vinara, među njima poznata imena, ali i neke nove nade. Tradicionalno će im se pridružiti dvadesetak kolega, članova Udruge vinara i vinogradara Bregovite Hrvatske i nekoliko proizvođača žlahtine.

Uz prijavnicu i poštivanje epidemioloških mjera

Vlasnici restorana, vinoteka, cafe barova, distributeri, hotelijeri, vinski kritičari, novinari na desetom En primeuru kušat će vina u ranoj fazi, dok su još u bačvama, i odabrati ona koja im se najviše sviđaju. Kao predvodnik novih trendova na vinskoj sceni Udruga vinara i vinogradara Istre – Vinistra, prvi En primeur mladih malvazija u Zagrebu organizirala je još 2012., po uzoru na kušanje novih berbi u Francuskoj.

„I ove je godine degustacija podijeljena u dva dijela – od 13 do 16 sati rezervirana je za profesionalce, a od 16 do 19 sati za širu javnost i ljubitelje vina, no isključivo uz prethodnu prijavu na web stranicu Vinistre. Osim toga, potrebna je i važeća COVID putovnica ili negativan važeći test, a organiziran je i punkt u hotelu za brze antigenske testove. Kako bi za jubilarni En primeur sve bilo u skladu s epidemiološkim mjerama izlagači će biti podijeljeni u više dvorana te će se poštivati propisani epidemiološki razmak“, ističe predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti i najavljuje mlada vina iznimnog potencijala.

Foto: Neven Jurjak, arhiva Vinistra

Najvažniji hrvatski poslovni vinski događaj, sajam Vinart Grand Tasting ponovo se održava u originalnom terminu, što je zapravo jedan od razloga zašto sajam kao projekt postoji – početak ožujka je period u kojem počinju intenzivne pripreme za nadolazeću turističku sezonu, ugostitelji i F&B menadžeri u hotelijerstvu pripremaju novu ponudu i kreiraju nove vinske liste, a svježa vina odnosno vina berbe iz prethodne godine su netom završena i spremna za prvo predstavljanje. Kao i u svim dosadašnjim izdanjima, poslovni posjetitelji odnosno vlasnici i voditelji ugostiteljskih objekata, sommelieri, F&B djelatnici i distributeri vina mogu se prijaviti za besplatan ulaz na https://grandtasting-vinart.com/hr/akreditacije/.

Vinart Grand Tasting održat će se 4. i 5. ožujka u dobro poznatom ambijentu Laube u Zagrebu,a unatoč generalnom rastu cijena, ulaznica za sajam ponovo će se prodavati po cijeni od 150 kuna i uključivati vaučer u iznosu od 40 kuna za kupovinu u Pop-up vinoteci postavljenoj na sajmu. Razlog tome je krajnji cilj kojem teže organizatori iz tvrtke Vinart. „Želimo nastaviti trend koji smo započeli i koji jača svakim našim odrađenim projektom, a to činimo edukacijom potrošača, poticanjem da brinu o tome što im je u čaši, da im bude važno u kakvim uvjetima konzumiraju vino i da im na prvom mjestu uvijek bude kvaliteta, a ne količina popijenog vina,“ govori Saša Špiranec, direktor tvrtke Vinart. Za publiku je stoga ponovo organiziran bogat program koji prethodi sajmu, a sastoji se od setova radionica koje se održavaju kroz četiri dana, te Vinart Petit Tastinga, vrijednog kušanja za one, malo upućenije u vino.

Najbogatiji program do sada

Raspored radionica objavljen je početkom tjedna na https://grandtasting-vinart.com/hr/ulaznice/, a održat će se 25.2 i 26.2., te 1.3. i 2.3. u hotelu Dubrovnik. Radionice su namijenjene i vinskim znalcima i onima koji su tek kročili u svijet vina, idealno su mjesto i jedinstvena prilika za brzu vinsku edukaciju te su odličan omjer uloženog i dobivenog s obzirom da za simboličnih 75-100 kn možete probati i do deset uzoraka vina, a nerijetko se radi i o arhivskim vinima koja više nisu dostupna na tržištu.

Vinart Petit Tasting će se održati dan prije sajma, u četvrtak 3.3. u hotelu Dubrovnik. Podijeljen je na dva trosatna kušanja s vrlo limitiranim brojem ulaznica. Od 13 do 16 sati na rasporedu je kušanje arhivskih vina neprocijenjive vrijednosti, proslavljenih remek djela hrvatskih vinara, starih od 9 do 15 godina. Potom će se pozornost usmjeriti na one čije vrijeme tek dolazi, kušat će se vina kolekcionarske vrijednosti, starosti od 3 do 7 godina. Ulaznice za Vinart Petit Tasting se mogu kupiti putem web stranice https://grandtasting-vinart.com/hr/ulaznice/ do isteka zaliha.

Opatija vraća prepoznatljivi turistički štih, dobiva novi sjaj i svojim obnovljenim hotelima, ugostiteljskim objektima, sve raznovrsnijom ponudom te mnogim tradicionalnim događanjima, ali i posebnim manifestacijama tijekom cijele godine privlači sve više turista. Tako je nedavno u opatijskom hotelu Kvarner održan Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting (VAPT), najznačajnija međunarodna poslovna vinska smotra dosad organizirana u Hrvatskoj. Na svoje drugo izdanje dovela je neke od najznačajnijih imena svjetske vinske scene.

Svoja vina osobno su predstavili vlasnici tih ekskluzivnih vinskih kuća, među kojima su Vega Sicilia, Louis Roederer Crystal, Roberto Voerzio Barolo, Marjan Simčič, Biondi-Santi, Gaja, Sassicaia, Ornellaia, Billecart Salmon, Vietti, Bordeaux, Jerman i drugi.

Smotra je donijela i neke premijere tako da su posjetitelji prvi put mogli kušati vina, šampanjce i destilate poznatih Chateau Aix, Chateau La Coste, Castello di Ama, Louis Latour, Joe Bastianich, Philipponnat, Lassale, Lopez de Heredia, Elena Walch, Vietti, Biondi-Santi i drugih svjetskih imena.

Koliko je ovaj projekt značajan za Opatiju, ali i hrvatski turizam prepoznali su iz Ministarstva turizma i sporta RH, TZ-a Grada Opatije i TZ-a Kvarnera jer, kako kaže državna tajnica, gospođa Sandra Herman: „Enogastronomija je jedan od ključnih motiva dolazaka posjetitelja u našu Hrvatsku pa tako i u ovaj kraj i prekrasan grad Opatiju. Sigurna sam da će ova manifestacija donijeti koristi za sve nas te pružiti priliku i domaćim proizvođačima da se prezentiraju na svjetskim tržištima.“

Elegantni hotel Kvarner, koji zahvaljujući Liburnia Hotels & Villas dobiva novi sjaj i sadržaje, bio je idealan ambijent za petstotinjak ljubitelja najkvalitetnijih pića koji su osim samog kušanja vina i destilata mogli sudjelovati i na mnogobrojnim Masterclass radionicama za koje se u prepunim dvoranama tražilo mjesto više. Bio je to dobar povod, uoči nove turističke sezone i za malu inventuru gastronomske ponude Opatije.

Hrana i vino u savršenom spoju

U Opatiji su se smjestili ponajbolji hrvatski restorani te male, lokalne „oštarije“ i konobe, a svoja jela njihovi renomirani chefovi pripremaju koristeći se specifičnim autohtonim namirnicama kao što su gorke divlje šparoge koje se više ne koriste samo kao glavni sastojak tradicionalne fritaje, već su svoju „dominaciju“ proširile i u rižotima i tjesteninama. Ipak, središnje mjesto zauzima kvarnerski škamp koji se ističe posebnom veličinom i crvenkastom bojom, tankom ljuskom te mesom bogata okusa. Ova svestrana namirnica kao predjelo poslužuje se sirova, marinirana s nekoliko kapi maslinova ulja i limunova soka, izvrsno odgovara kao dominantni sastojak rižotu i drugim toplim predjelima, no najpoznatiji i najcjenjeniji način priprave je „na buzaru“. U ovom podneblju rastu i rode slatki maruni koji daju poseban okus kolačima i tortama, a čuvenu tortu Kamelija može se kušati tijekom cijele godine jer se priprema od smokava, badema, rogača, grožđica, naranča, marcipana i čokolade. Mnogi je, s obzirom na to da nema kvarljive sastojke, uzimaju i kao suvenir.

U Opatiji se može uživati u dobrim zalogajima i gutljajima od jutra do večeri. Primjerice, u hotelu Ambasador (5*), koji je nedavno potpuno obnovljen, ne smije se preskočiti – doručak. Jer, kada se goste pita, baš se doručcima većina najviše raduje, a mnogi koji inače ne konzumiraju „ozbiljnije“ obroke u jutarnjim satima, u hotelima koji ih zadive ponudom, doručku ne mogu odoljeti. Upravo je to bio i cilj u hotelu Ambasador koji je u restoranu La Fourchette D’Or ozbiljno povećao ponudu jutarnjeg švedskog stola, ne samo svježim voćem i povrćem, suhomesnatim proizvodima iz lokalnih OPG-ova, domaćim kruhovima, pecivima, kolačima, smoothijima i ostalim divotama, nego i primjerice – medom koji teče iz saća.

Svakako treba navratiti u obnovljenu kavanu Heritage Hotela Imperial. Nekad jedna od najpopularnijih kavana u Opatiji, koja ima i prekrasnu terasu, nakon gotovo desetljeća izvan izvorne funkcije ponovno je otvorena zahvaljujući Liburnia Hotels & Villas. Kava, kolači, peciva – jednostavno teško je odabrati favorita, a najatraktivniji je brunch sastavljen od zanimljivih zalogajčića pripremljenih od lokalnih namirnica, prije svega maslina, sira i pršuta. Slane zalogaje treba dopuniti slatkima za kraj – fritulama ili grašnjakom, slasticom s punjenjem od maruna te sve začiniti čašom pjenušca iz lokalnog OPG-a Plovanić ili pak gutljajem talijanske grappe Nonino.

Degustacijska večera uz vina Jerman i Vietti

Liburnia Hotels & Villas ove godine razvija novi gastronomski koncept. Vrhunski chefovi Josip Jukić i Marko Mandek na Kvarner donose novu viziju kulinarstva koja je nadahnuta tradicijom, inovacijom i najboljim namirnicama iz lokalnih OPG-ova. Njihove kreacije mogu se isprobati i u restoranu Palace u hotelu Palace Bellevue te u hotelu Ambasador, u restoranima La Fourchette D’Or i novom – Cubo. Osim što u njega rado navraćaju „gastro nomadi“ u potrazi za novim autohtonim okusima, u ovom se restoranu organiziraju tematske večere za manje skupine do 25 osoba. Jednoj takvoj u okviru Vinotrade Acrobat Portfolio Tastinga, koju su uspješno pratila i vina vinarija Jerman i Vietti, prisustvovala je i skupina novinara iz Zagreba te uvjerila se u umješnost vrhunskog chefa Marka Mendeka.

Recepti po kojima su nam chefovi pripremali jela i slastice

Grašnjaci

Tradicionalni slatki specijalitet opatijskog zaleđa koji se priprema najčešće u doba maškara. Krasi ga mirisni omotač od dizanog tijesta s jezgrom od protisnutog maruna.

Sastojci za tijesto:

20 g svježeg kvasa
150 ml mlakog mlijeka
2 žumanjka
40 g šećera
1 vanilin šećer
naribana korica limuna
⅓ žličice soli
50 g otopljenog maslaca
2 žlice rakije
350 g glatkog brašna

Postupak:

Od navedenih sastojaka umijesi se tijesto te pusti ga se da odmori 2 sata na sobnoj temperaturi. Na razvučeno tijesto debljine 3 – 5 mm stavljamo hrpice nadjeva.

Priprema nadjeva:

20 dag kuhanih protisnutih maruna
12 g vanilin šećera
1 žlica ruma
5 g ribane tamne čokolade

Oko nadjeva tijesto premažite bjelanjkom, preklopite ga tako da nadjev bude pokriven pa stisnite okolo da izađe zrak. Zatim okruglim kalupom režite oblike tako da kalup obuhvati tijesto s nadjevom. Ostatak tijesta opet skupite, razvaljajte, izrežite i nadjenite kao prije. Pržite u dubokoj masnoći na srednjoj temperaturi dok ne dobiju lijepu smeđu boju sa svih strana. Grašnjake pustite da se ohlade, pospite šećerom u prahu pa poslužite.

Carpaccio od jastoga, salata od komorača i stabljike celera, gel od manga

Sastojci:

svježi jastog
10 dag komorača
10 dag stabljike celera
mango
limun
jabučni ocat
maslinovo ulje
sol, papar

Postupak:

Jastoga očistimo, odvojimo ljusku, izvadimo probavni dio. Narežemo na tanke šnite i mariniramo emulzijom limuna i maslinovog ulja te popaprimo. Komorač i celer narežemo na što finije listiće te ih takve uronimo u hladnu vodu u koju smo dodali sol i jabučni ocat kako bi postali tvrdi i hrskavi. Za gel manga potrebna nam je veganska želatina koju dodamo u ocijeđeni sok manga, koji naknadno začinjavamo solju. Ocijedimo salatu komorača i celera, dodatno začinimo, stavimo na tanjur te na nju slažemo carpaccio jastoga na koji smo dodali gel manga. Dekoriramo ljuskom jastoga.

Mignoni jelena, cikla, kukuruz, krema pastrnjaka, umak od tartufa

Sastojci:

20 dag filea od jelena
10 dag svježe cikle
klipići baby kukuruza
10 dag pastrnjaka
crni tartuf
češnjak
5 dag maslaca
ružmarin
2 dl crvenog vina teran
sol, papar

Postupak:

File jelena očistimo od žilica te osušimo ga. Od tih žilica napravimo umak u koji dodamo vino i reduciramo dok ne postane sasvim gust te dodajemo svježe naribani tartuf. Ciklu operemo i ogulimo te stavimo kuhati na nisku temperaturu od 55 stupnjeva, a kuhamo je s češnjakom i ružmarinom 2 sata. Kada je kuhanje gotovo, začinjavamo je solju i paprom po želji. Klipiće kukuruza obradimo te, s obzirom na to da su mekani, okrenemo ih na maslacu. Pastrnjak skuhamo, začinimo po želji i okusu te pasiramo ga dok ne postane svilenkast. Dodatno dekoriramo sa svježim listićima timijana i ružmarina.

Fotografije snimio: Nikola Zoko

Ostale fotografije pogledajte ovdje http://autentika.hr/studijsko-putovanje-opatija-i-vinotrade-acrobat-portfolio-tasting/

Kada je 1844. godine Iginio Scarpa dao izgraditi Villu Angiolinu, prvi ljetnikovac u Opatiji, započela je nezaustavljiva turistička priča ovog predivnog mjesta koje je ime dobilo po benediktinskom samostanu (opatiji) sv. Jakova. Četrdeset godina nakon izgradnje Ville Angioline u kojoj je ljetovao austrougarski car Franjo Josip, carica Marija Ana te ban Josip Jelačić, u Opatiji je izgrađen prvi hotel na Jadranu, hotel Quarnero – današnji hotel Kvarner. Upravo je hotel Kvarner, uz turistima dobro znane ostale hotele, u vlasništvu najveće kvarnerske turističke tvrtke Liburnia Riviera Hoteli (LRH).

Opatijska hotelska kuća, vođena mladim, ali stručnim timom ulazi u novu turističku sezonu s čvrsto zacrtanim ciljem – vratiti Opatiji prepoznatljiv turistički štih, novi sjaj staroj ljepotici koja će ugostiti turiste koji joj se godinama vraćaju, ali i privući nove kojima će ispuniti sva očekivanja suvremenih putoholičara. Cilj je u Opatiju privući goste tijekom cijele godine i tako promijeniti njezin status isključivo ljetne turističke oaze.

Legendarni hoteli u novom ruhu

Neki hoteli koji su ispisali povijest našeg najpoznatijeg ljetovališta dobivaju novo ruho, nove zvjezdice i mogućnost pružanja usluga kakve gosti mogu samo poželjeti. Neki su potpuno obnovljeni, a oni novijeg doba pružaju luksuz koji i najzahtjevnije goste ne ostavlja ravnodušnima.

Heritage Hotel Imperial (4*) drugi je hotel izgrađen na Jadranu i to 1885. godine pa se s pravom naziva „povijesnim objektom“. Originalno je bio nazvan po belgijskoj princezi i austrijskoj prijestolonasljednici Štefaniji. Neki se njegovi dijelovi trenutačno obnavljaju, što je velik izazov za vlasnike hotela, a ponosni su na moderan wellness centar koji nudi kozmetičke tretmane i masaže, kao i na sve wellness centre u svojim hotelima koji predstavljaju prave oaze hedonizma.

Za one koji vole starinski šarm, izgrađen u stilu neobaroka i secesije hotel Palace Ballevue (4*) uzdiže se iznad glavne opatijske ulice stvarajući vizuru koja je postala zaštitnim znakom ovoga grada. Otmjenih interijera, visokih stropova i s jedinstvenim pogledom na more, nedavno preuređen s podignutom kvalitetom usluge nudi dodatne pogodnosti, a raspolaže i s punionicom za električna vozila (Tesla Destination Charger).

Primjerice, u hotelu Ambasador (5*) koji je otvoren 1966. godine i nedavno potpuno obnovljen, ne smije se preskočiti – doručak. Jer, kada se goste pita, baš se doručcima većina najviše raduje, a mnogi koji inače ne konzumiraju „ozbiljnije“ obroke u jutarnjim satima, u hotelima koji ih zadive ponudom, doručku ne mogu odoljeti. Upravo je to bio i cilj u hotelu Ambasador koji je u restoranu La Fourchette D’Or ozbiljno povećao ponudu jutarnjeg švedskog stola, ne samo svježim voćem i povrćem, prepeličjim jajima, suhomesnatim proizvodima iz lokalnih OPG-ova, domaćim kruhovima, pecivima, kolačima i ostalim divotama, nego i primjerice – medom koji teče iz saća.

Bez obzira na to volite li starinski šarm ili novu arhitekturu, u Opatiji se može birati između opuštajućeg, obiteljskog ili aktivnog odmora u mnogobrojnim hotelima, vilama, apartmanima pa i u kampu, a svi su oni smješteni na idealnoj lokaciji između mora i bogate vegetacije obližnje Učke.

Šetnice i kavane

Na pitanje što raditi u Opatiji, među prvim odgovorima je šetnja po šetnici Lungomare dugačkoj više od deset kilometara. Ovaj simbol Opatije spaja mjesta Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran, a osim što je kretanje dobro za zdravlje, staza vodi kroz brojne uvale, kupališta brojnih vila i hotela te lokacija povijesnog značenja. Naravno, svaka šetnja u Opatiji završava u kavani jer ovo je turističko mjesto poznato po njima.

Svakako treba navratiti u obnovljenu kavanu Heritage Hotela Imperial. Nekad jedna od najpopularnijih kavana u Opatiji, koja ima i prekrasnu terasu, nakon gotovo desetljeća izvan izvorne funkcije ponovno je otvorena zahvaljujući tvrtki Liburnia Riviera Hoteli. Kava, kolači, peciva – jednostavno teško je odabrati favorita, a najatraktivniji je brunch sastavljen od zanimljivih zalogajčića pripremljenih od lokalnih namirnica, prije svega maslina, sira i pršuta. Slane zalogaje treba dopuniti slatkima za kraj – fritulama ili grašnjakom, slasticom s punjenjem od maruna te sve začiniti čašom pjenušca iz lokalnog OPG-a Plovanić ili pak gutljajem talijanske grappe Nonino.

U prizemlju hotela Palace Bellevue, pokraj parka Slatina i iznad centralnog gradskog kupališta nalazi se kavana Strauss. Samo ime govori o atmosferi klasičnog bečkog štiha, a takva je i ponuda – izvrsni čajevi i kava, vrhunske slastice, sladoled koji sami rade, a u ponudi su i osvježavajući kokteli.

Znamenitosti i zanimljivosti

Osim mnogobrojnih hotela i vila te zdanja impozantne secesijske arhitekture, u Opatiji se nalaze prelijepi parkovi te brojne znamenitosti.

Kroz središte Opatije proteže se zaštićeni spomenik parkovne kulture – Park sv. Jakova u sklopu kojeg se nalazi crkva sv. Jakova. Uz njegovane zelene travnjake, grmove lovora, atlaski cedar i palme te brojno cvijeće, u parku raste i cimetnjak, trolisna naranča, slatka maslina i kavkaske jele. Krenete li prema morskoj obali i crkvi sv. Jakova, naići ćete na Umjetnički paviljon „Juraj Šporer“, nazvan po uglednom liječniku i jednom od idejnih začetnika Opatije kao klimatskog lječilišta, a danas je zahvaljujući idealnom položaju i ponudi priznato svjetsko lječilište. Paviljon je izgrađen na prijelazu s 19. u 20. stoljeće, a u njemu se izvorno nalazila kultna opatijska slastičarnica Gerbeaud – po uzoru na budimpeštanski Cafe Gerbeaud. Paviljon je kasnije prenamijenjen u izložbeni prostor, a tu je funkciju zadržao i do danas. U gornjem se dijelu Parka sv. Jakova nalazi neobarokna fontana, djelo kipara Hansa Rathauskyja, poznata po skulpturi Helija i Selene, grčkog boga Sunca i božice Mjeseca.

Nadomak Parka sv. Jakova nalazi se Park Angiolina s više od 120 biljnih vrsti te glasovita istoimena vila koja je spomenik tragičnoj ljubavnoj priči. Danas se u njoj nalazi Hrvatski muzej turizma, a u njemu je smještena i Madonna del Mare, skulptura Bogorodice koju su 1891. dali izraditi roditelji mladog plemića stradalog tijekom oluje na moru nadomak Opatije kako bi bdjela nad njegovom dušom. Skulptura je nekoć stajala na hridi uz šetnicu, ali oštetilo ju je nevrijeme pa je nakon restauracije prebačena u Vilu Angiolinu. Na hridi na kojoj je nekoć stajala Madonna del Mare, 1956. godine postavljena je Djevojka s galebom, skulptura kipara Zvonka Cara koja je postala zaštitnim znakom Opatije.

Neoromanička crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, među lokalnim stanovništvom poznata i kao „Vela crekva“ jedno je od najimpresivnijih opatijskih zdanja. Nalazi se povrh Slatine, a projekt je bečkog arhitekta Karla Seidla. Uz crkvu nalazi se i samostan, a s podesta ispred ulaza proteže se pogled na more i Kvarnerski zaljev.

Samo nekoliko minuta hoda od crkve nalazi se raskošan povijesni perivoj s kružnim terasastim vrtovima. Te je Amerikanske vrtove u prvoj polovici 20. stoljeća u čast austrijsko-opatijskoj plemkinji Hildi von Hortenau dao izgraditi njezin suprug. Vrt se proteže na više od 9 tisuća kvadratnih metara.

Gastronomska ponuda

U Opatiji se nalaze neki od najboljih hrvatskih restorana koji pripremaju jela od lokalnih namirnica poštujući tradiciju koja je satkana od ribarenja odnosno jela od riba i plodova mora te plodova polja „gornjih krajeva“ gdje su ljudi živjeli od poljoprivrede i stočarstva. Ovisno o godišnjem dobu, chefovi opatijskih restorana pripremaju jela od gorkastih divljih šparoga koje se ne dodaju samo u fritaju, nego ih se poslužuje i uz bijelu ribu ili kao dodatak rižotima.

Kvarnerski škamp koji se lovi isključivo vršama poznat je po nježnom okusu, ružičastoj boji i tankom oklopu i ne može se zamijeniti ni jednim drugim. U proljeće se pripremaju jela od janjetine s obližnjih otoka, a tijekom cijele godine mogu se probati suhomesnati proizvodi lokalnih OPG-ova i sirevi iz malih sirana. Kad s grana počnu padati čuveni maruni, za vrijeme manifestacije Marunade, sve slastičarnice nude kolače od ovih plodova, a čuvenu tortu Kameliju može se kušati tijekom cijele godine jer se priprema od smokava, badema, rogača, grožđica, naranča, marcipana i čokolade. U blizini Opatije nalaze se i mnoge vinarije pa počastite se lokalnim pjenušcima ili mirnim vinima koje će sommelieri u restoranima znalački upariti s odabranim jelima.

Izleti po okolici

U mjestašcu Volosko, nedaleko od Opatije često pušu vjetrovi i dižu se valovi pa se stvaraju idealni uvjeti za surfanje, a želite li uživati u avanturi kajacima, unajmite jedan u Opatiji i posjetite morsku uvalu Preluk ili plaže u Voloskom i u Ičićima.

Pola sata vožnje od centra Opatije nalazi se grad Rijeka prepun povijesnih i kulturnih spomenika. Nakon obilaska Rijeke svakako posjetite Trsatsku gradinu, jednu od najstarijih utvrda Hrvatskog primorja kao i svetište Gospe Trsatske, najstarije hrvatsko marijansko svetište.

U neposrednoj blizini Opatije uzdiže se planina Učka. Ako ste raspoloženi i imate odgovarajuću planinarsku opremu, krenite mnogobrojnim označenim planinarskim stazama i osvojite najviši vrh Vojak na kojem se nalaze kula i vidikovac na visini od 1400 metara s kojeg puca pogled na istarski poluotok, otoke sjevernog Jadrana, planine Gorskog kotara, a za vedrog vremena vidjet ćete Veneciju i Alpe. Automobilom se može doći do prijevoja Poklon (922 m) u samo središte Parka prirode Učka gdje se nalaze Centar za posjetitelje Poklon te Uprava Parka.

Iz Opatije možete krenuti i u istraživanje istarskog poluotoka ili otoka Krka, Cresa ili Lošinja, a možete uživati i u cjelodnevnom izletu u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Posebno je atraktivno u zimskim mjesecima uživati na brdu Platak, koje se u tim mjesecima pretvara u „kvarnersko skijalište“ pa za samo pola sata vožnje od Opatije možete uživati na skijama, sanjkama ili jednostavno u šetnji po snijegu s pogledom na more.

• Naslovna: Marko Vrdoljak (Opatija Tourist Board, arhiva)
• Legendarni hoteli u novom ruhu (arhiva LRH)
• Šetnice i kavane (arhiva LRH)
• Znamenitosti i zanimljivosti Opatija Tourist Board (arhiva)
• Gastronomska ponuda (Nikola Zoko)
• Izleti po okolici (arhiva LRH)

U opatijskom hotelu Kvarner u subotu je održan Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting – najznačajnija međunarodna poslovna vinska smotra, dosad organizirana u Hrvatskoj, koja je po drugi puta dovela neka od najznačajnijih imena svjetske vinske scene.

Tako su u Opatiji bajnoj svoja vina osobno predstavili i sami vlasnici tih ekskluzivnih vinskih kuća, među kojima su Vega Sicilia, Louis Roederer Cristal, Roberto Voerzio Barolo, Marjan Simčič, Biondi Santi, Gaja, Sassicaia, Ornellaia, Billecart Salmon, Vietti, Bordeaux, Jerman i drugi. Na smotri su održane i majstorske radionice poput vertikale Cristala, koju je predstavljao Alexis Deligny iz kuće Roederer te drugi za koje se u prepunim dvoranama tražilo mjesto više.

Smotra je donijela i neke premijere tako da su upravo ovdje posjetitelji po prvi puta mogli kušati vina, šampanjce i destilate poznatih Chateau Aix, Chetau La coste, Castello di ama, Louis Latour, Joe Bastianich, Philiponat, Lassale, Lopez Heredia, Elena Walch, Vietti, Bioni Santi i drugih svjetskih imena.

Elegancija i profinjenost prvog hotela na jadranskoj obali, hotela Kvarner, tako je bio idealan ambijent za petstotinjak ljubitelja kvalitetne kapljice koji su osim samog kušanja vina i jakih alkoholnih pića imali priliku sudjelovati na premijerama novih brendova te kušati asortiman svakog prisutnog dobavljača. Koliko je ovaj projekt značajan za grad Opatiju, ali za hrvatski turizam općenito prepoznali su i Ministarstvo turizma i sporta RH čija je izaslanica gospođa Sandra Herman svečano otvorila manifestaciju te TZ grada Opatije i TZ Kvarnera.

„Enogastronomija je jedan od ključnih motiva dolazaka posjetitelja u našu Hrvatsku pa tako i u ovaj kraj i prekrasan grad Opatiju. Sigurna sam da će ova manifestacija donijeti koristi za sve nas te pružiti priliku i domaćim proizvođačima da se prezentiraju na svjetskim tržištima“ – poručila je državna tajnica, Sanda Herman.

„Hrvatska je perspektivno tržište za internacionalnu vinsku scenu, zahvaljujući turizmu čijem se Ministarstvu ovim putem i zahvaljujemo na podršci. Želimo li privući one najekskluzivnije goste visoke platežne moći, moramo im omogućiti i pristup vrhunskim proizvodima, kao i kvalitetnu uslugu. Zato nam je želja bila dovesti ovu manifestaciju upravo u Opatiju te Hrvatsku vinski i gastronomski približiti Europi te educirati ugostitelje, vinare i hotelijere. Želja nam je stvoriti tradiciju i već sada možemo najaviti da se ponovno vidimo za dvije godine u nekom drugom gradu s nekim istaknutim novitetima“, istaknuli su organizatori Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting smotre, Dino Kušen i Juraj Dusper.

O dobroj selekciji posjetitelja govorio je i veliki Bastianich, koji je pohvalio organizaciju te već najavio svoj dolazak i sljedeći puta. “Jako mi se svidjelo da je među posjetiteljima bilo toliko ugostitelja i vlasnika restorana, koji su željeli saznati više o vinima. Također, često posjećujem Hrvatsku jer se moja obitelj zaljubila u ovu zemlju te smo odlučili i kupiti kuću za odmor u Puli. Uglavnom, sve pohvale organizatorima”, dodao je Bastianich.

Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjetu“ – aludirajući na sedam Kaštela (redom: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) – mi smo ih pronašli minimalno jedanaest, koliko je autohtonih vinskih sorti prisutno na ovom području. Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski! Poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija, upravo je ova vinska sorta zaslužna za pozicioniranje Kaštela pa i čitave Hrvatske na svjetsku kartu „must see“ vinskih destinacija. No, krenimo redom…

Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže još u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi – muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. Naime, u zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. Kroz postav helenističke reljefne keramike iz Sikulija u Muzeju grada Kaštela, prikazano je  bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina.

Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir Splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značaj ove povelje leži u tome što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se po prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.

Bilo kako bilo, kroz sva povijesna razdoblja, južne padine Kozjaka – čuvara mediteranske klime – obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina iznimne kvalitete. Kako doznajemo od Antona Kovača, vlasnika vinarije Putalj, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95 posto obitelji u Kaštelima bavilo se vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, koja je favorizirala visoke prinose spram kvalitete, nije išla na ruku autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja, koje u pravilu odlikuje nešto niža rodnost. Zapanjuje podatak da je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčeznula.

Za povratak zaslužni su ni manje ni više nego Amerikanci. 1997. godine kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama – među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić – posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje, u suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu. I – heureka! U vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100 postotnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša. Tijesno, no crljenak je spašen od zaborava. I ne samo to! Zahvaljujući popularnosti zinfandela u Americi koji čini gotovo četvrtinu tamošnjih nasada vinove loze, Kaštele se pojavljuju na radaru američkih, a ubrzo i svjetskih ljubitelja vina. I tu priča dobiva sretan novi početak.

Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u značajnom porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2 ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. No, dobro je znati da se, osim na količinama, pomno radi i na zaštiti kvalitete. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete javne ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje će žele istaknuti oznaku Zin(fandel) friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.

Crljenak kaštelanski u čaši, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom. Ima duboku crvenu boju i uglađene tanine, dok su relativno visoki alkoholi u pravilu dobro uklopljeni, a vina prepuna slasti.

Ukoliko vas ova sjajna vinska priča još uvijek nije natjerala da spakirate kofere i krenete put Kaštela, evo i dodatnog argumenta koji će se svidjeti hedonistima – ljubiteljima duhana. Cigar klub Mareva, na čelu sa višestruko nagrađivanim cigar ambasadorom Markom Bilićem, proizveo je, naime, prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače, predstavlja divan suvenir ali i ugodu za nepce i oko. I zato brzo klik na www.kastela-info.hr, kako biste rezervirali svoj smještaj u Kaštelima, kako netko od brojnih posjetitelja i turista ne bi popio svo vino prije vas :). A kad ste već tu, ne propustite saznati priču o Miljenku i Dobrili – kaštelanskim Romeu i Juliji ili pak sjesti u hladovinu 1500 godinu stare masline, u narodu poznate pod nazivom Perišićeva mastrenka, koja se nalazi u Kaštel Štafiliću.

Uz čašu crljenka i cigaru s pogledom na Kaštelanski zaljev koji i dan danas krije brojna antička blaga (pa čak i tri potopljena broda, koja su, između ostalog, prevozila i vino), ostavljamo vas da razmišljate o preostalih deset autohtonih sorti ovoga kraja. To su redom ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština… o kojima ćemo pisati neki drugi put.

PR: diWine

Foto: Nikola Zoko

Zagreb, 2.2. 2022.

Salon pjenušavih vina Zagreb objavio je novi datum: održat će se 22. travnja 2022., na novoj lokaciji, u restoranu Maksimir, u parku Maksimir. Salon pjenušavih vina Zagreb dobit će tako i atribut »boutique« salona jer smanjuje broj izlagača (20), pružajući im veću vidljivost i učinkovitost promocije te bolju komunikaciju s kupcima.

Salon pjenušavih vina Zagreb jedini je vinski festival u Hrvatskoj koji cjelogodišnjim događanjima, promocijama i edukacijama pridonosi izobrazbi hrvatskih ljubitelja pjenušavih vina, te podiže vidljivost »pjenušavim eno-gastro destinacijama«. Ljubitelji i profesionalci mogu na salonu upoznati sve bogatiju pjenušavu ponudu vinske Hrvatske, ali i u vinogradima i podrumima naučiti puno o proizvodnji pjenušaca. Salon promovira ponajprije hrvatska pjenušava vina, uz gostujuće izlagače iz Slovenije i neke hrvatske distributere; upućuje publiku u sparivanje pjenušaca s hranom u svakodnevnim situacijama (kroz autorski projekt »Sparkling Table«), a ne samo u posebnim prigodama.

Medijski partneri Salona su portali Travel Advisor / Savjetnik za putovanja i Foto Foodie s pripadajućim, vrlo posjećenim grupama i stranicama na društvenoj mreži Facebook (Savjetnik za putovanja, Savjetnik za hranu i vino, Champagne and Sparkling wines lovers, Abeceda finih zalogaja).

Zbog ograničenja putovanja uzrokovanog pandemijom Sars-Cov-2 turistička industrija pretrpjela je velike gubitke, istaknuti stručnjaci savjetuju gdje ulagati

Turizam je bio jedan od prvih i najteže pogođenih sektora pandemijom koronavirusa. Financijski analitičari očekuju porast potražnje za putovanjima u 2022., uz snažan oporavak i rast turističkog sektora.

Godina 2021. bila je godina velikih izazova i promjena, a razna ograničenja i rad od kuće pridonijeli su
povećanju ulaganja u dionice. Rast dionica putovanja postao je evidentan. Nakon restrikcija i
otežanih putovanja, tijekom 2022. godine predviđa se porast – analiza internetskih tražilica pokazuje
porast upita za pretraživanje vezanih uz rezervacije letova i turističkih paketa, što su sve sjajne
naznake za turističku industriju.

Pet dionica za putovanja i turizam na koje treba obratiti pažnju u 2022.

Maxim Manturov, voditelj investicijskog savjetovanja u Freedom Finance Europe, sugerira da ulagači
trebaju početi ponovno ulagati u putničke dionice. Navodimo preporučene dionice koje imaju sjajan
potencijal:

1. Royal Caribbean Cruises (RCL).

Sudionici na tržištu optimistični su u pogledu RCL-a i vjeruju da bi vrlo brzo mogao doseći broj putnika koju su imali prije pandemije, vjerojatno već u idućoj godini! Pandemija nije uplašila stalne kupce. Izvršni direktor tvrtke, Richard Fain, potvrdio je da su rezervacije krstarenja za cijelu 2022. u normalnim granicama i to po višim cijenama nego prije pandemije. U svom izvješću o rezultatima za treće tromjesečje fiskalne 2021., globalna tvrtka za krstarenja izvijestila je o prihodima od oko 457 milijuna dolara, što je značajno poboljšanje u odnosu na – 33,7 milijuna prošle godine. Prilagođeni gubitak po dionici pao je na 5,59 dolara sa 6,29 dolara godinu ranije. Tromjesečni rezultati potvrđuju razloge za optimizam. Prosječna ciljna cijena je 100 (oko 31% naviše).

2. American Airlines (AAL)

American Airlines (AAL) ponovno bilježi rast putovanja i zarada u trećem tromjesečju pokazuje zašto
bi na ovu tvrtku trebalo obratiti pozornost u 2022. godini. Prihod za tromjesečje iznosio je gotovo 9
milijardi dolara, što je povećanje od 20% u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine. Prosječna
ciljna cijena je 22,4 (oko 42% naviše).

3. Airbnb (ABNB)

Airbnb (ABNB) ima preko 5 milijuna oglasa u 220 zemalja i regija. Industrija ugostiteljstva cvjeta, a
Airbnb je pokazao porast od 29 % u odnosu na treće tromjesečje prošle godine. To znači da su kupci
u samo tri mjeseca rezervirali 79,7 milijuna noćenja i zabave. Unatoč pandemiji, tvrtka je bila
uspješna, ostvarivši najveći prihod i neto dobit ikad zabilježenu u trećem tromjesečju. Prosječna
ciljna cijena je 195 (oko 41% naviše).

4. Expedia Group (EXPE)

Expedia Group (EXPE) jedno je od najpoznatijih imena u online putovanjima. Kao i ostatak industrije
putovanja, Expedia je doživjela nagli pad prihoda zbog pandemije Covida-19. Međutim, posljednji
rezultati potvrđuju da su loši dani iza njih. Neto dobit u trećem tromjesečju iznosila je 362 milijuna
dolara, što je značajno više od gubitka od 221 milijun dolara prošle godine i puno bliže brojci od 409
milijuna dolara iz trećeg tromjesečja 2019. Prosječna ciljna cijena je 203 (oko 19% naviše).

5. Las Vegas Sands (LVS).

Ova tvrtka upravlja odmaralištima koja uključuju kockarnice, hotele i konferencijske centre. U posljednjim se tromjesečjima LVS fokusirao na brzorastuća azijska mjesta. Primjerice, još u ožujku 2021. tvrtka je najavila prodaju svoje imovine i poslovanja u Las Vegasu za približno 6,25 milijardi dolara. Očekuje se da će se zatvaranje finalizirati u prvoj polovici 2022. Prosječna ciljna cijena je 52 (oko 24% naviše).

Saznajte više na https://hr.freedom24.com/

O Freedom Financeu

Freedom Finance Europe Ltd, aktivni član Europskog udruženja financijskih tržišta (AFME), europska
je podružnica Freedom Holding Corp. Putem trgovačke platforme Freedom24.com, Freedom Finance
nudi izravan pristup transakcijama najvećih burzi u američko, europsko, rusko i azijsko tržište. Osim
ulaganja u dionice, Freedom24 također nudi pristup IPO-ima s visokim potencijalom rasta i uspješno
opslužuje ulagače iz 35 zemalja.
Više informacija na https://hr.freedom24.com/

Hotel Kaj u Mariji bistrici predstavlja svoju gastro zvijezdu – restoran Academia u kojoj se na svakom tanjuru događa prava fuzija okusa u kojoj mogu uživati ljubitelji klasične, ali i veganske prehrane. Ono što oduševljava je činjenica da je većina namirnica na tanjurima iz hotelskog vrta, pripremljena na kreativan način. Uživanje je potpuno, a cijene jako pristupačne!

U prekrasnom hotelu Hotelu Kaj koji se nalazi u srcu Marije Bistrice nalazi se, a la carte restoran „Academia“ koji je ovih dana predstavio svoju novu gastro ponudu i to kroz 8 sljedova klasične i veganske prehrane. Iako su svi tanjuri dizajnirani tako da se prilikom prvog griza događa prava gastro eksplozija okusa, hotel Kaj je posebno ponosan jer je ispunio sve uvjete za Vegan Welcome – Vegan Friendly certifikat i tako ušao u svjetsku ponudu Vege hotel. Svi tanjuri koje smo kušali su maštovita, promišljena, odlično izbalansirana rješenja koja su pravo iznenađenje za svačije nepce, pa i one tvrdoglave pobornike klasične prehrane.

Novu ponudu u meniju, odnosno navedene sljedove svakodnevno priprema chefica Danijela Vitez sa svojim mladim timom punim entuzijazma, novih ideja i želje za pripremanjem posebnih jela. Zamislite, u sklopu hotela Kaj nalazi se organski vrt kojeg sami obrađuju i održavaju, koriste vlastiti mladi luk, rotkvicu, ciklu, papriku, rajčicu, krumpir i sve začinsko bilje koje raste u Zagorju. Isto tako sladoled koji ćete jesti u ovom hotelu je bez aditiva, kroasane, peciva i kruh sami peku, kolače i torte rade u samom hotelu. Jednom riječju, većina hrane proizlazi iz male kuharske tvornice hotela Kaj što se i vidjelo te osjetilo na tanjurima.

„Svaka dobra gastro priča kreće od namirnice, a svježe i prirodno uzgojene namirnice prvi su korak prema košari okusa maštovitih menija“ – kaže ova kreativna Chefica koja je do sitnice osmislila svaki tanjur na kojem su dominirale prave kreacije koje su otkrivale eksploziju okusa. Skromna, što je odlika velikih ljudi, Danijela je dodala kako joj je najveće priznanje zadovoljstvo gostiju i njihova želja da se ponovo vrate i probaju nešto novo

A evo zbog čega trebate posjetiti restoran Academia na početku ove godine!

Kreativna predjela

Na stol su stizala klasična, vegetarijanska i veganska jela, pa smo imali prilike kušati od svakog pomalo. Na kraju je  bilo teško odlučiti se koje je najbolje. Ljubitelji mesa odmah su na početku došli na svoje, jer na tanjurima im je stigao odlično pripremljen kremasti tatarski biftek s kriškama toplog tosta i ribanim maslacem s malo rikule i svježih klica.  Ispred onih koji ne vole meso stigao je vrlo maštovit tanjur s kremastom kvinojom i dimljenim tempehom uz dodatak klica soje i tapenadom od crnih maslina. Jela su brzo nestajala s tanjura a izuzetno su prijala uz Krauthaker Pinot crni 2017.

Ravioli od cikle, naravno od domaćeg tijesta punjeni raguom od mlade teletine na pikantnom pireu od cikle bili su drugi slijed. Nježno pahuljasto tijesto koje je obavilo finu, ne previše začinjenu teletinu odlično se slagalo s nježno pikantnim umakom, tako pripremljenim da je gotovo nestao tipičan zemljani okus koji obično prati ciklu. Ispred vegetarijanaca u našem društvu našli su se njoki od koprive i rikule u umaku od šampinjona i izazvali ogromnu znatiželju. Savršeni na oko, a potom poput oblačića u ustima, nježni tako brižljivo pripremljeni da su sačuvali sve okuse ljekovitih biljaka koje su se, na svu sreću, sve više počele koristiti u kuhinjama, pa eto i u visokim, jer su chefica Danijela Vitez i njen tim odlučili u restoranu nuditi domaće, autohtono, ali s pomakom prema modernom.

Jela pripremljena „po zanatu“

Ubrzo su stigli treći sljedovi: Jakobove kapice (marinirane i dimljene) na podlozi od batata s kus kusom, a na tanjurima onih koji ne jedu mesu našao se kremasti rižoto s gljivama. Nismo znali što je bolje, razvila se diskusija iz koje se nije moglo zaključiti tko je pobjednik, ali majstorski pripremljen rižoto, onako „po zanatu“ ponio je velike pohvale. Što se tiče vina, spojeno je more i kopno: uz Jakobove kapice i rižoto odlično je pasao Chardonnay 2020. zagorske vinarije Vuglec Breg zelenkasto žute boje, istaknutih mirisa i profinjene voćne arome.

Iznenađenje dana

Potom za svih iznenađenje dana, tanjur kojeg su svi pohvalili jer to je dokaz da se sa skromnim i jednostavnim namirnicama može napraviti savršeno jelo. U zdjelici se nalazilo jelo po teksturi između juhe i variva po okusu koji je jamčio da će se tražiti repete. U jelovniku ćete ga naći pod nazivom Vegan pumpkin curry, odnosno vegansko jelo od butternut buče, slanutka (koji je bio kuhan taman – pod zub) uz dodatak kokosovog mlijeka, curryja, đumbira i kurkume. Apsolutno savršenstvo!

Ovo je bio samo uvod u glavna jela, upozorio nas je direktor hotela Ilija Andabak koji je s nama uživao u jelima i vinima trudeći se, sa svojim personalom, što bolje predstaviti ponudu hotelskog restorana koji je, prema našem mišljenju previše samozatajan. Na prekrasnoj je lokaciji, ima odličnu ponudu hrane, pristupačne cijene što su dovoljni razlozi da se upravo na ovom mjestu uživa u pravoj fuziji svježe, ekološki prihvatljive hrane sljubljene na poseban način u režiji kreativne chefice. Mi smo isprobali 16 različitih tanjura i svi su ocijenjeni najvišim ocjenama.

Glavni dio menija počinje se s juhom, a mi se nismo mogli odlučiti koju naručiti, pa su na stol stigle obje: krem juha od buče i zapečena juha od luka zapečena s grana Padano sirom. Za mnoge je juha od buče bila najbolja koju su do sada kušali, a juha od luka je bila iznenađenje. I ovdje se vidio mali pomak u razmišljanju kako pripremiti klasična jela: savršen okus dobro poznate juhe imao je potpuno drugačiju strukturu, a dodatno iznenađenje bili su kuglice od tijesta od kojeg se inače rade profiteroli.

Glavna jela uz moćna vina

Na stol su stigli tanjuri s prvim glavnim jelom: Sous vide Caprese piletina, odnosno aromatizirana pileća prsa s timijanom uz koja se kao prilog poslužio svježi pesto od bosiljka, mozzarella i rajčica. Nježno jelo s blagom dominacijom mediteranskog bilja uz koje odlično prijaju termički obrađene rajčice, kao da smo se na trenutak vratili u ljeto (ili preskočili vrijeme do ljeta) uz gutljaje vina Vinarije Stina Pošip 2020. Grožđe je za ovo vino ubrano ručno a potom je bio i izbor grožđa u podrumu koje se hladilo prije prešanja bez prisutnosti kisika. Polovica se grožđa preša prije maceracije, a druga polovica nakon 6 sati od maceracije. Fermentacija je kontrolirana s odabranim kvascem, a vino 80% vina dozrijeva u čeličnim tankovima dok je 20% fermentirano u baricima i drvenim posudama (tehnologija sur lie). Malolaktična fermentacija odvijala se isključivo u baricima, a bistrenje i dozrijevanje u čeličnim tankovima.

Ubrzo je stiglo i drugo glavno jelo: srneći odresci s kruškom i brusnicama uz ragu od boba, pire od korabice – zaključili smo – zimsko jelo dobro izbalansirano, mekanog mesa i odlično pripremljenog boba u umaku od rajčice. Ljeto i zima na tanjuru – ovisno o raspoloženju. Uz srnetinu točilo se vino Stina, plavac mali 2018. Grožđe za ovo vino brano je ručno iz vinograda smještenih oko sela Bol na južnim padinama, potom je rađen izbor grožđa u podrumu. U podrumu je bila kontrolirana fermentacija u čeličnim tankovima, maceracija u trajanju od 7 do 21 dan, a potom malolaktična fermentacija u čeličnim tankovima. Vino je prije punjenja u boce dozrijevalo 12 mjeseci u rabljenim barrique bačvicama.

Deserti koji mame osmijeh na lica

Restoran Academia Bluesun Hotela Kaj u Mariji Bistrici poznat je i po desertima (ako ih niste do sada probali, pogriješili ste!). U jelovniku ćete naći Čokoladni creme brulée i Kesten šumu, ljubazno osoblje će vam došapnuti da svakako morate probati Snickers ili možda desert s kavom, a mi vam preporučujemo „Višnju“ i karameliziranu „Jabuku“.

Naime, kad su na tanjurima stigle sjajne, gotovo savršene višnje (velikog formata) i zelene jabuke, nismo mogli vjerovati da je to desert. Bljeskali su fleševi, naveliko se slikalo, a onda je nastala tišina, jer vilicom smo oprezno krenuli u istraživanje: sjajni omotač od čokolade krio je pjenu od vanilije, a u sredini je bio skriven kompot od višnje. Čokoladno, slatko i kiselo spojeno u jedan zalogaj daje savršenstvo nakon kojeg se moraš nasmijati. Zelene su jabuke pak bile ispunjene bijelom veganskom čokoladom i sitno sjeckanom, pa pečenom i začinjenom jabukom. I još par gutljaja Muškata Momjanskog 2019. Vinarije Kozlović, poluslatkog bijelog vina bilo je dovoljno da se večer kušanja novog menija restorana Academia Hotela Kaj u Mariji Bistrici završi s mišlju: ovamo se treba češće dolaziti!

Više o ponudu restorana Academia pročitajte OVDJE.

Foto: Nikola Zoko