Monthly Archives: veljača 2022

Rezervirajte datum 2. ožujka i prvi degustirajte mlada istarska vina. U glavni grad stiže više od 50 vinara s istarskog poluotoka! Tradicionalno će im se pridružiti dvadesetak proizvođača žlahtine i autohtonih sorti Bregovite Hrvatske

Nakon godinu dana pauze u zagrebački hotel Esplanade ponovo se vraća jedna od najatraktivnijih vinskih manifestacija – premijerno kušanje mladih malvazija, žlahtina i autohtonih sorata bregovite Hrvatske, poznatije kao En primeur.

Ove godine uz suglasnost Stožera civilne zaštite i u skladu s epidemiološkim mjerama, no zbog toga ne i manje atraktivno jer 2. ožujka u Zagreb stiže više od 50 istarskih vinara, među njima poznata imena, ali i neke nove nade. Tradicionalno će im se pridružiti dvadesetak kolega, članova Udruge vinara i vinogradara Bregovite Hrvatske i nekoliko proizvođača žlahtine.

Uz prijavnicu i poštivanje epidemioloških mjera

Vlasnici restorana, vinoteka, cafe barova, distributeri, hotelijeri, vinski kritičari, novinari na desetom En primeuru kušat će vina u ranoj fazi, dok su još u bačvama, i odabrati ona koja im se najviše sviđaju. Kao predvodnik novih trendova na vinskoj sceni Udruga vinara i vinogradara Istre – Vinistra, prvi En primeur mladih malvazija u Zagrebu organizirala je još 2012., po uzoru na kušanje novih berbi u Francuskoj.

„I ove je godine degustacija podijeljena u dva dijela – od 13 do 16 sati rezervirana je za profesionalce, a od 16 do 19 sati za širu javnost i ljubitelje vina, no isključivo uz prethodnu prijavu na web stranicu Vinistre. Osim toga, potrebna je i važeća COVID putovnica ili negativan važeći test, a organiziran je i punkt u hotelu za brze antigenske testove. Kako bi za jubilarni En primeur sve bilo u skladu s epidemiološkim mjerama izlagači će biti podijeljeni u više dvorana te će se poštivati propisani epidemiološki razmak“, ističe predsjednik Vinistre Nikola Benvenuti i najavljuje mlada vina iznimnog potencijala.

Foto: Neven Jurjak, arhiva Vinistra

Najvažniji hrvatski poslovni vinski događaj, sajam Vinart Grand Tasting ponovo se održava u originalnom terminu, što je zapravo jedan od razloga zašto sajam kao projekt postoji – početak ožujka je period u kojem počinju intenzivne pripreme za nadolazeću turističku sezonu, ugostitelji i F&B menadžeri u hotelijerstvu pripremaju novu ponudu i kreiraju nove vinske liste, a svježa vina odnosno vina berbe iz prethodne godine su netom završena i spremna za prvo predstavljanje. Kao i u svim dosadašnjim izdanjima, poslovni posjetitelji odnosno vlasnici i voditelji ugostiteljskih objekata, sommelieri, F&B djelatnici i distributeri vina mogu se prijaviti za besplatan ulaz na https://grandtasting-vinart.com/hr/akreditacije/.

Vinart Grand Tasting održat će se 4. i 5. ožujka u dobro poznatom ambijentu Laube u Zagrebu,a unatoč generalnom rastu cijena, ulaznica za sajam ponovo će se prodavati po cijeni od 150 kuna i uključivati vaučer u iznosu od 40 kuna za kupovinu u Pop-up vinoteci postavljenoj na sajmu. Razlog tome je krajnji cilj kojem teže organizatori iz tvrtke Vinart. „Želimo nastaviti trend koji smo započeli i koji jača svakim našim odrađenim projektom, a to činimo edukacijom potrošača, poticanjem da brinu o tome što im je u čaši, da im bude važno u kakvim uvjetima konzumiraju vino i da im na prvom mjestu uvijek bude kvaliteta, a ne količina popijenog vina,“ govori Saša Špiranec, direktor tvrtke Vinart. Za publiku je stoga ponovo organiziran bogat program koji prethodi sajmu, a sastoji se od setova radionica koje se održavaju kroz četiri dana, te Vinart Petit Tastinga, vrijednog kušanja za one, malo upućenije u vino.

Najbogatiji program do sada

Raspored radionica objavljen je početkom tjedna na https://grandtasting-vinart.com/hr/ulaznice/, a održat će se 25.2 i 26.2., te 1.3. i 2.3. u hotelu Dubrovnik. Radionice su namijenjene i vinskim znalcima i onima koji su tek kročili u svijet vina, idealno su mjesto i jedinstvena prilika za brzu vinsku edukaciju te su odličan omjer uloženog i dobivenog s obzirom da za simboličnih 75-100 kn možete probati i do deset uzoraka vina, a nerijetko se radi i o arhivskim vinima koja više nisu dostupna na tržištu.

Vinart Petit Tasting će se održati dan prije sajma, u četvrtak 3.3. u hotelu Dubrovnik. Podijeljen je na dva trosatna kušanja s vrlo limitiranim brojem ulaznica. Od 13 do 16 sati na rasporedu je kušanje arhivskih vina neprocijenjive vrijednosti, proslavljenih remek djela hrvatskih vinara, starih od 9 do 15 godina. Potom će se pozornost usmjeriti na one čije vrijeme tek dolazi, kušat će se vina kolekcionarske vrijednosti, starosti od 3 do 7 godina. Ulaznice za Vinart Petit Tasting se mogu kupiti putem web stranice https://grandtasting-vinart.com/hr/ulaznice/ do isteka zaliha.

Opatija vraća prepoznatljivi turistički štih, dobiva novi sjaj i svojim obnovljenim hotelima, ugostiteljskim objektima, sve raznovrsnijom ponudom te mnogim tradicionalnim događanjima, ali i posebnim manifestacijama tijekom cijele godine privlači sve više turista. Tako je nedavno u opatijskom hotelu Kvarner održan Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting (VAPT), najznačajnija međunarodna poslovna vinska smotra dosad organizirana u Hrvatskoj. Na svoje drugo izdanje dovela je neke od najznačajnijih imena svjetske vinske scene.

Svoja vina osobno su predstavili vlasnici tih ekskluzivnih vinskih kuća, među kojima su Vega Sicilia, Louis Roederer Crystal, Roberto Voerzio Barolo, Marjan Simčič, Biondi-Santi, Gaja, Sassicaia, Ornellaia, Billecart Salmon, Vietti, Bordeaux, Jerman i drugi.

Smotra je donijela i neke premijere tako da su posjetitelji prvi put mogli kušati vina, šampanjce i destilate poznatih Chateau Aix, Chateau La Coste, Castello di Ama, Louis Latour, Joe Bastianich, Philipponnat, Lassale, Lopez de Heredia, Elena Walch, Vietti, Biondi-Santi i drugih svjetskih imena.

Koliko je ovaj projekt značajan za Opatiju, ali i hrvatski turizam prepoznali su iz Ministarstva turizma i sporta RH, TZ-a Grada Opatije i TZ-a Kvarnera jer, kako kaže državna tajnica, gospođa Sandra Herman: „Enogastronomija je jedan od ključnih motiva dolazaka posjetitelja u našu Hrvatsku pa tako i u ovaj kraj i prekrasan grad Opatiju. Sigurna sam da će ova manifestacija donijeti koristi za sve nas te pružiti priliku i domaćim proizvođačima da se prezentiraju na svjetskim tržištima.“

Elegantni hotel Kvarner, koji zahvaljujući Liburnia Hotels & Villas dobiva novi sjaj i sadržaje, bio je idealan ambijent za petstotinjak ljubitelja najkvalitetnijih pića koji su osim samog kušanja vina i destilata mogli sudjelovati i na mnogobrojnim Masterclass radionicama za koje se u prepunim dvoranama tražilo mjesto više. Bio je to dobar povod, uoči nove turističke sezone i za malu inventuru gastronomske ponude Opatije.

Hrana i vino u savršenom spoju

U Opatiji su se smjestili ponajbolji hrvatski restorani te male, lokalne „oštarije“ i konobe, a svoja jela njihovi renomirani chefovi pripremaju koristeći se specifičnim autohtonim namirnicama kao što su gorke divlje šparoge koje se više ne koriste samo kao glavni sastojak tradicionalne fritaje, već su svoju „dominaciju“ proširile i u rižotima i tjesteninama. Ipak, središnje mjesto zauzima kvarnerski škamp koji se ističe posebnom veličinom i crvenkastom bojom, tankom ljuskom te mesom bogata okusa. Ova svestrana namirnica kao predjelo poslužuje se sirova, marinirana s nekoliko kapi maslinova ulja i limunova soka, izvrsno odgovara kao dominantni sastojak rižotu i drugim toplim predjelima, no najpoznatiji i najcjenjeniji način priprave je „na buzaru“. U ovom podneblju rastu i rode slatki maruni koji daju poseban okus kolačima i tortama, a čuvenu tortu Kamelija može se kušati tijekom cijele godine jer se priprema od smokava, badema, rogača, grožđica, naranča, marcipana i čokolade. Mnogi je, s obzirom na to da nema kvarljive sastojke, uzimaju i kao suvenir.

U Opatiji se može uživati u dobrim zalogajima i gutljajima od jutra do večeri. Primjerice, u hotelu Ambasador (5*), koji je nedavno potpuno obnovljen, ne smije se preskočiti – doručak. Jer, kada se goste pita, baš se doručcima većina najviše raduje, a mnogi koji inače ne konzumiraju „ozbiljnije“ obroke u jutarnjim satima, u hotelima koji ih zadive ponudom, doručku ne mogu odoljeti. Upravo je to bio i cilj u hotelu Ambasador koji je u restoranu La Fourchette D’Or ozbiljno povećao ponudu jutarnjeg švedskog stola, ne samo svježim voćem i povrćem, suhomesnatim proizvodima iz lokalnih OPG-ova, domaćim kruhovima, pecivima, kolačima, smoothijima i ostalim divotama, nego i primjerice – medom koji teče iz saća.

Svakako treba navratiti u obnovljenu kavanu Heritage Hotela Imperial. Nekad jedna od najpopularnijih kavana u Opatiji, koja ima i prekrasnu terasu, nakon gotovo desetljeća izvan izvorne funkcije ponovno je otvorena zahvaljujući Liburnia Hotels & Villas. Kava, kolači, peciva – jednostavno teško je odabrati favorita, a najatraktivniji je brunch sastavljen od zanimljivih zalogajčića pripremljenih od lokalnih namirnica, prije svega maslina, sira i pršuta. Slane zalogaje treba dopuniti slatkima za kraj – fritulama ili grašnjakom, slasticom s punjenjem od maruna te sve začiniti čašom pjenušca iz lokalnog OPG-a Plovanić ili pak gutljajem talijanske grappe Nonino.

Degustacijska večera uz vina Jerman i Vietti

Liburnia Hotels & Villas ove godine razvija novi gastronomski koncept. Vrhunski chefovi Josip Jukić i Marko Mandek na Kvarner donose novu viziju kulinarstva koja je nadahnuta tradicijom, inovacijom i najboljim namirnicama iz lokalnih OPG-ova. Njihove kreacije mogu se isprobati i u restoranu Palace u hotelu Palace Bellevue te u hotelu Ambasador, u restoranima La Fourchette D’Or i novom – Cubo. Osim što u njega rado navraćaju „gastro nomadi“ u potrazi za novim autohtonim okusima, u ovom se restoranu organiziraju tematske večere za manje skupine do 25 osoba. Jednoj takvoj u okviru Vinotrade Acrobat Portfolio Tastinga, koju su uspješno pratila i vina vinarija Jerman i Vietti, prisustvovala je i skupina novinara iz Zagreba te uvjerila se u umješnost vrhunskog chefa Marka Mendeka.

Recepti po kojima su nam chefovi pripremali jela i slastice

Grašnjaci

Tradicionalni slatki specijalitet opatijskog zaleđa koji se priprema najčešće u doba maškara. Krasi ga mirisni omotač od dizanog tijesta s jezgrom od protisnutog maruna.

Sastojci za tijesto:

20 g svježeg kvasa
150 ml mlakog mlijeka
2 žumanjka
40 g šećera
1 vanilin šećer
naribana korica limuna
⅓ žličice soli
50 g otopljenog maslaca
2 žlice rakije
350 g glatkog brašna

Postupak:

Od navedenih sastojaka umijesi se tijesto te pusti ga se da odmori 2 sata na sobnoj temperaturi. Na razvučeno tijesto debljine 3 – 5 mm stavljamo hrpice nadjeva.

Priprema nadjeva:

20 dag kuhanih protisnutih maruna
12 g vanilin šećera
1 žlica ruma
5 g ribane tamne čokolade

Oko nadjeva tijesto premažite bjelanjkom, preklopite ga tako da nadjev bude pokriven pa stisnite okolo da izađe zrak. Zatim okruglim kalupom režite oblike tako da kalup obuhvati tijesto s nadjevom. Ostatak tijesta opet skupite, razvaljajte, izrežite i nadjenite kao prije. Pržite u dubokoj masnoći na srednjoj temperaturi dok ne dobiju lijepu smeđu boju sa svih strana. Grašnjake pustite da se ohlade, pospite šećerom u prahu pa poslužite.

Carpaccio od jastoga, salata od komorača i stabljike celera, gel od manga

Sastojci:

svježi jastog
10 dag komorača
10 dag stabljike celera
mango
limun
jabučni ocat
maslinovo ulje
sol, papar

Postupak:

Jastoga očistimo, odvojimo ljusku, izvadimo probavni dio. Narežemo na tanke šnite i mariniramo emulzijom limuna i maslinovog ulja te popaprimo. Komorač i celer narežemo na što finije listiće te ih takve uronimo u hladnu vodu u koju smo dodali sol i jabučni ocat kako bi postali tvrdi i hrskavi. Za gel manga potrebna nam je veganska želatina koju dodamo u ocijeđeni sok manga, koji naknadno začinjavamo solju. Ocijedimo salatu komorača i celera, dodatno začinimo, stavimo na tanjur te na nju slažemo carpaccio jastoga na koji smo dodali gel manga. Dekoriramo ljuskom jastoga.

Mignoni jelena, cikla, kukuruz, krema pastrnjaka, umak od tartufa

Sastojci:

20 dag filea od jelena
10 dag svježe cikle
klipići baby kukuruza
10 dag pastrnjaka
crni tartuf
češnjak
5 dag maslaca
ružmarin
2 dl crvenog vina teran
sol, papar

Postupak:

File jelena očistimo od žilica te osušimo ga. Od tih žilica napravimo umak u koji dodamo vino i reduciramo dok ne postane sasvim gust te dodajemo svježe naribani tartuf. Ciklu operemo i ogulimo te stavimo kuhati na nisku temperaturu od 55 stupnjeva, a kuhamo je s češnjakom i ružmarinom 2 sata. Kada je kuhanje gotovo, začinjavamo je solju i paprom po želji. Klipiće kukuruza obradimo te, s obzirom na to da su mekani, okrenemo ih na maslacu. Pastrnjak skuhamo, začinimo po želji i okusu te pasiramo ga dok ne postane svilenkast. Dodatno dekoriramo sa svježim listićima timijana i ružmarina.

Fotografije snimio: Nikola Zoko

Ostale fotografije pogledajte ovdje https://autentika.hr/studijsko-putovanje-opatija-i-vinotrade-acrobat-portfolio-tasting/

Kada je 1844. godine Iginio Scarpa dao izgraditi Villu Angiolinu, prvi ljetnikovac u Opatiji, započela je nezaustavljiva turistička priča ovog predivnog mjesta koje je ime dobilo po benediktinskom samostanu (opatiji) sv. Jakova. Četrdeset godina nakon izgradnje Ville Angioline u kojoj je ljetovao austrougarski car Franjo Josip, carica Marija Ana te ban Josip Jelačić, u Opatiji je izgrađen prvi hotel na Jadranu, hotel Quarnero – današnji hotel Kvarner. Upravo je hotel Kvarner, uz turistima dobro znane ostale hotele, u vlasništvu najveće kvarnerske turističke tvrtke Liburnia Riviera Hoteli (LRH).

Opatijska hotelska kuća, vođena mladim, ali stručnim timom ulazi u novu turističku sezonu s čvrsto zacrtanim ciljem – vratiti Opatiji prepoznatljiv turistički štih, novi sjaj staroj ljepotici koja će ugostiti turiste koji joj se godinama vraćaju, ali i privući nove kojima će ispuniti sva očekivanja suvremenih putoholičara. Cilj je u Opatiju privući goste tijekom cijele godine i tako promijeniti njezin status isključivo ljetne turističke oaze.

Legendarni hoteli u novom ruhu

Neki hoteli koji su ispisali povijest našeg najpoznatijeg ljetovališta dobivaju novo ruho, nove zvjezdice i mogućnost pružanja usluga kakve gosti mogu samo poželjeti. Neki su potpuno obnovljeni, a oni novijeg doba pružaju luksuz koji i najzahtjevnije goste ne ostavlja ravnodušnima.

Heritage Hotel Imperial (4*) drugi je hotel izgrađen na Jadranu i to 1885. godine pa se s pravom naziva „povijesnim objektom“. Originalno je bio nazvan po belgijskoj princezi i austrijskoj prijestolonasljednici Štefaniji. Neki se njegovi dijelovi trenutačno obnavljaju, što je velik izazov za vlasnike hotela, a ponosni su na moderan wellness centar koji nudi kozmetičke tretmane i masaže, kao i na sve wellness centre u svojim hotelima koji predstavljaju prave oaze hedonizma.

Za one koji vole starinski šarm, izgrađen u stilu neobaroka i secesije hotel Palace Ballevue (4*) uzdiže se iznad glavne opatijske ulice stvarajući vizuru koja je postala zaštitnim znakom ovoga grada. Otmjenih interijera, visokih stropova i s jedinstvenim pogledom na more, nedavno preuređen s podignutom kvalitetom usluge nudi dodatne pogodnosti, a raspolaže i s punionicom za električna vozila (Tesla Destination Charger).

Primjerice, u hotelu Ambasador (5*) koji je otvoren 1966. godine i nedavno potpuno obnovljen, ne smije se preskočiti – doručak. Jer, kada se goste pita, baš se doručcima većina najviše raduje, a mnogi koji inače ne konzumiraju „ozbiljnije“ obroke u jutarnjim satima, u hotelima koji ih zadive ponudom, doručku ne mogu odoljeti. Upravo je to bio i cilj u hotelu Ambasador koji je u restoranu La Fourchette D’Or ozbiljno povećao ponudu jutarnjeg švedskog stola, ne samo svježim voćem i povrćem, prepeličjim jajima, suhomesnatim proizvodima iz lokalnih OPG-ova, domaćim kruhovima, pecivima, kolačima i ostalim divotama, nego i primjerice – medom koji teče iz saća.

Bez obzira na to volite li starinski šarm ili novu arhitekturu, u Opatiji se može birati između opuštajućeg, obiteljskog ili aktivnog odmora u mnogobrojnim hotelima, vilama, apartmanima pa i u kampu, a svi su oni smješteni na idealnoj lokaciji između mora i bogate vegetacije obližnje Učke.

Šetnice i kavane

Na pitanje što raditi u Opatiji, među prvim odgovorima je šetnja po šetnici Lungomare dugačkoj više od deset kilometara. Ovaj simbol Opatije spaja mjesta Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran, a osim što je kretanje dobro za zdravlje, staza vodi kroz brojne uvale, kupališta brojnih vila i hotela te lokacija povijesnog značenja. Naravno, svaka šetnja u Opatiji završava u kavani jer ovo je turističko mjesto poznato po njima.

Svakako treba navratiti u obnovljenu kavanu Heritage Hotela Imperial. Nekad jedna od najpopularnijih kavana u Opatiji, koja ima i prekrasnu terasu, nakon gotovo desetljeća izvan izvorne funkcije ponovno je otvorena zahvaljujući tvrtki Liburnia Riviera Hoteli. Kava, kolači, peciva – jednostavno teško je odabrati favorita, a najatraktivniji je brunch sastavljen od zanimljivih zalogajčića pripremljenih od lokalnih namirnica, prije svega maslina, sira i pršuta. Slane zalogaje treba dopuniti slatkima za kraj – fritulama ili grašnjakom, slasticom s punjenjem od maruna te sve začiniti čašom pjenušca iz lokalnog OPG-a Plovanić ili pak gutljajem talijanske grappe Nonino.

U prizemlju hotela Palace Bellevue, pokraj parka Slatina i iznad centralnog gradskog kupališta nalazi se kavana Strauss. Samo ime govori o atmosferi klasičnog bečkog štiha, a takva je i ponuda – izvrsni čajevi i kava, vrhunske slastice, sladoled koji sami rade, a u ponudi su i osvježavajući kokteli.

Znamenitosti i zanimljivosti

Osim mnogobrojnih hotela i vila te zdanja impozantne secesijske arhitekture, u Opatiji se nalaze prelijepi parkovi te brojne znamenitosti.

Kroz središte Opatije proteže se zaštićeni spomenik parkovne kulture – Park sv. Jakova u sklopu kojeg se nalazi crkva sv. Jakova. Uz njegovane zelene travnjake, grmove lovora, atlaski cedar i palme te brojno cvijeće, u parku raste i cimetnjak, trolisna naranča, slatka maslina i kavkaske jele. Krenete li prema morskoj obali i crkvi sv. Jakova, naići ćete na Umjetnički paviljon „Juraj Šporer“, nazvan po uglednom liječniku i jednom od idejnih začetnika Opatije kao klimatskog lječilišta, a danas je zahvaljujući idealnom položaju i ponudi priznato svjetsko lječilište. Paviljon je izgrađen na prijelazu s 19. u 20. stoljeće, a u njemu se izvorno nalazila kultna opatijska slastičarnica Gerbeaud – po uzoru na budimpeštanski Cafe Gerbeaud. Paviljon je kasnije prenamijenjen u izložbeni prostor, a tu je funkciju zadržao i do danas. U gornjem se dijelu Parka sv. Jakova nalazi neobarokna fontana, djelo kipara Hansa Rathauskyja, poznata po skulpturi Helija i Selene, grčkog boga Sunca i božice Mjeseca.

Nadomak Parka sv. Jakova nalazi se Park Angiolina s više od 120 biljnih vrsti te glasovita istoimena vila koja je spomenik tragičnoj ljubavnoj priči. Danas se u njoj nalazi Hrvatski muzej turizma, a u njemu je smještena i Madonna del Mare, skulptura Bogorodice koju su 1891. dali izraditi roditelji mladog plemića stradalog tijekom oluje na moru nadomak Opatije kako bi bdjela nad njegovom dušom. Skulptura je nekoć stajala na hridi uz šetnicu, ali oštetilo ju je nevrijeme pa je nakon restauracije prebačena u Vilu Angiolinu. Na hridi na kojoj je nekoć stajala Madonna del Mare, 1956. godine postavljena je Djevojka s galebom, skulptura kipara Zvonka Cara koja je postala zaštitnim znakom Opatije.

Neoromanička crkva Navještenja Blažene Djevice Marije, među lokalnim stanovništvom poznata i kao „Vela crekva“ jedno je od najimpresivnijih opatijskih zdanja. Nalazi se povrh Slatine, a projekt je bečkog arhitekta Karla Seidla. Uz crkvu nalazi se i samostan, a s podesta ispred ulaza proteže se pogled na more i Kvarnerski zaljev.

Samo nekoliko minuta hoda od crkve nalazi se raskošan povijesni perivoj s kružnim terasastim vrtovima. Te je Amerikanske vrtove u prvoj polovici 20. stoljeća u čast austrijsko-opatijskoj plemkinji Hildi von Hortenau dao izgraditi njezin suprug. Vrt se proteže na više od 9 tisuća kvadratnih metara.

Gastronomska ponuda

U Opatiji se nalaze neki od najboljih hrvatskih restorana koji pripremaju jela od lokalnih namirnica poštujući tradiciju koja je satkana od ribarenja odnosno jela od riba i plodova mora te plodova polja „gornjih krajeva“ gdje su ljudi živjeli od poljoprivrede i stočarstva. Ovisno o godišnjem dobu, chefovi opatijskih restorana pripremaju jela od gorkastih divljih šparoga koje se ne dodaju samo u fritaju, nego ih se poslužuje i uz bijelu ribu ili kao dodatak rižotima.

Kvarnerski škamp koji se lovi isključivo vršama poznat je po nježnom okusu, ružičastoj boji i tankom oklopu i ne može se zamijeniti ni jednim drugim. U proljeće se pripremaju jela od janjetine s obližnjih otoka, a tijekom cijele godine mogu se probati suhomesnati proizvodi lokalnih OPG-ova i sirevi iz malih sirana. Kad s grana počnu padati čuveni maruni, za vrijeme manifestacije Marunade, sve slastičarnice nude kolače od ovih plodova, a čuvenu tortu Kameliju može se kušati tijekom cijele godine jer se priprema od smokava, badema, rogača, grožđica, naranča, marcipana i čokolade. U blizini Opatije nalaze se i mnoge vinarije pa počastite se lokalnim pjenušcima ili mirnim vinima koje će sommelieri u restoranima znalački upariti s odabranim jelima.

Izleti po okolici

U mjestašcu Volosko, nedaleko od Opatije često pušu vjetrovi i dižu se valovi pa se stvaraju idealni uvjeti za surfanje, a želite li uživati u avanturi kajacima, unajmite jedan u Opatiji i posjetite morsku uvalu Preluk ili plaže u Voloskom i u Ičićima.

Pola sata vožnje od centra Opatije nalazi se grad Rijeka prepun povijesnih i kulturnih spomenika. Nakon obilaska Rijeke svakako posjetite Trsatsku gradinu, jednu od najstarijih utvrda Hrvatskog primorja kao i svetište Gospe Trsatske, najstarije hrvatsko marijansko svetište.

U neposrednoj blizini Opatije uzdiže se planina Učka. Ako ste raspoloženi i imate odgovarajuću planinarsku opremu, krenite mnogobrojnim označenim planinarskim stazama i osvojite najviši vrh Vojak na kojem se nalaze kula i vidikovac na visini od 1400 metara s kojeg puca pogled na istarski poluotok, otoke sjevernog Jadrana, planine Gorskog kotara, a za vedrog vremena vidjet ćete Veneciju i Alpe. Automobilom se može doći do prijevoja Poklon (922 m) u samo središte Parka prirode Učka gdje se nalaze Centar za posjetitelje Poklon te Uprava Parka.

Iz Opatije možete krenuti i u istraživanje istarskog poluotoka ili otoka Krka, Cresa ili Lošinja, a možete uživati i u cjelodnevnom izletu u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Posebno je atraktivno u zimskim mjesecima uživati na brdu Platak, koje se u tim mjesecima pretvara u „kvarnersko skijalište“ pa za samo pola sata vožnje od Opatije možete uživati na skijama, sanjkama ili jednostavno u šetnji po snijegu s pogledom na more.

• Naslovna: Marko Vrdoljak (Opatija Tourist Board, arhiva)
• Legendarni hoteli u novom ruhu (arhiva LRH)
• Šetnice i kavane (arhiva LRH)
• Znamenitosti i zanimljivosti Opatija Tourist Board (arhiva)
• Gastronomska ponuda (Nikola Zoko)
• Izleti po okolici (arhiva LRH)

U opatijskom hotelu Kvarner u subotu je održan Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting – najznačajnija međunarodna poslovna vinska smotra, dosad organizirana u Hrvatskoj, koja je po drugi puta dovela neka od najznačajnijih imena svjetske vinske scene.

Tako su u Opatiji bajnoj svoja vina osobno predstavili i sami vlasnici tih ekskluzivnih vinskih kuća, među kojima su Vega Sicilia, Louis Roederer Cristal, Roberto Voerzio Barolo, Marjan Simčič, Biondi Santi, Gaja, Sassicaia, Ornellaia, Billecart Salmon, Vietti, Bordeaux, Jerman i drugi. Na smotri su održane i majstorske radionice poput vertikale Cristala, koju je predstavljao Alexis Deligny iz kuće Roederer te drugi za koje se u prepunim dvoranama tražilo mjesto više.

Smotra je donijela i neke premijere tako da su upravo ovdje posjetitelji po prvi puta mogli kušati vina, šampanjce i destilate poznatih Chateau Aix, Chetau La coste, Castello di ama, Louis Latour, Joe Bastianich, Philiponat, Lassale, Lopez Heredia, Elena Walch, Vietti, Bioni Santi i drugih svjetskih imena.

Elegancija i profinjenost prvog hotela na jadranskoj obali, hotela Kvarner, tako je bio idealan ambijent za petstotinjak ljubitelja kvalitetne kapljice koji su osim samog kušanja vina i jakih alkoholnih pića imali priliku sudjelovati na premijerama novih brendova te kušati asortiman svakog prisutnog dobavljača. Koliko je ovaj projekt značajan za grad Opatiju, ali za hrvatski turizam općenito prepoznali su i Ministarstvo turizma i sporta RH čija je izaslanica gospođa Sandra Herman svečano otvorila manifestaciju te TZ grada Opatije i TZ Kvarnera.

„Enogastronomija je jedan od ključnih motiva dolazaka posjetitelja u našu Hrvatsku pa tako i u ovaj kraj i prekrasan grad Opatiju. Sigurna sam da će ova manifestacija donijeti koristi za sve nas te pružiti priliku i domaćim proizvođačima da se prezentiraju na svjetskim tržištima“ – poručila je državna tajnica, Sanda Herman.

„Hrvatska je perspektivno tržište za internacionalnu vinsku scenu, zahvaljujući turizmu čijem se Ministarstvu ovim putem i zahvaljujemo na podršci. Želimo li privući one najekskluzivnije goste visoke platežne moći, moramo im omogućiti i pristup vrhunskim proizvodima, kao i kvalitetnu uslugu. Zato nam je želja bila dovesti ovu manifestaciju upravo u Opatiju te Hrvatsku vinski i gastronomski približiti Europi te educirati ugostitelje, vinare i hotelijere. Želja nam je stvoriti tradiciju i već sada možemo najaviti da se ponovno vidimo za dvije godine u nekom drugom gradu s nekim istaknutim novitetima“, istaknuli su organizatori Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting smotre, Dino Kušen i Juraj Dusper.

O dobroj selekciji posjetitelja govorio je i veliki Bastianich, koji je pohvalio organizaciju te već najavio svoj dolazak i sljedeći puta. “Jako mi se svidjelo da je među posjetiteljima bilo toliko ugostitelja i vlasnika restorana, koji su željeli saznati više o vinima. Također, često posjećujem Hrvatsku jer se moja obitelj zaljubila u ovu zemlju te smo odlučili i kupiti kuću za odmor u Puli. Uglavnom, sve pohvale organizatorima”, dodao je Bastianich.

Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjetu“ – aludirajući na sedam Kaštela (redom: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) – mi smo ih pronašli minimalno jedanaest, koliko je autohtonih vinskih sorti prisutno na ovom području. Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski! Poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija, upravo je ova vinska sorta zaslužna za pozicioniranje Kaštela pa i čitave Hrvatske na svjetsku kartu „must see“ vinskih destinacija. No, krenimo redom…

Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže još u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi – muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. Naime, u zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. Kroz postav helenističke reljefne keramike iz Sikulija u Muzeju grada Kaštela, prikazano je  bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina.

Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir Splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značaj ove povelje leži u tome što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se po prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.

Bilo kako bilo, kroz sva povijesna razdoblja, južne padine Kozjaka – čuvara mediteranske klime – obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina iznimne kvalitete. Kako doznajemo od Antona Kovača, vlasnika vinarije Putalj, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95 posto obitelji u Kaštelima bavilo se vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, koja je favorizirala visoke prinose spram kvalitete, nije išla na ruku autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja, koje u pravilu odlikuje nešto niža rodnost. Zapanjuje podatak da je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčeznula.

Za povratak zaslužni su ni manje ni više nego Amerikanci. 1997. godine kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama – među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić – posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje, u suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu. I – heureka! U vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100 postotnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša. Tijesno, no crljenak je spašen od zaborava. I ne samo to! Zahvaljujući popularnosti zinfandela u Americi koji čini gotovo četvrtinu tamošnjih nasada vinove loze, Kaštele se pojavljuju na radaru američkih, a ubrzo i svjetskih ljubitelja vina. I tu priča dobiva sretan novi početak.

Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u značajnom porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2 ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. No, dobro je znati da se, osim na količinama, pomno radi i na zaštiti kvalitete. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete javne ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje će žele istaknuti oznaku Zin(fandel) friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.

Crljenak kaštelanski u čaši, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom. Ima duboku crvenu boju i uglađene tanine, dok su relativno visoki alkoholi u pravilu dobro uklopljeni, a vina prepuna slasti.

Ukoliko vas ova sjajna vinska priča još uvijek nije natjerala da spakirate kofere i krenete put Kaštela, evo i dodatnog argumenta koji će se svidjeti hedonistima – ljubiteljima duhana. Cigar klub Mareva, na čelu sa višestruko nagrađivanim cigar ambasadorom Markom Bilićem, proizveo je, naime, prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače, predstavlja divan suvenir ali i ugodu za nepce i oko. I zato brzo klik na www.kastela-info.hr, kako biste rezervirali svoj smještaj u Kaštelima, kako netko od brojnih posjetitelja i turista ne bi popio svo vino prije vas :). A kad ste već tu, ne propustite saznati priču o Miljenku i Dobrili – kaštelanskim Romeu i Juliji ili pak sjesti u hladovinu 1500 godinu stare masline, u narodu poznate pod nazivom Perišićeva mastrenka, koja se nalazi u Kaštel Štafiliću.

Uz čašu crljenka i cigaru s pogledom na Kaštelanski zaljev koji i dan danas krije brojna antička blaga (pa čak i tri potopljena broda, koja su, između ostalog, prevozila i vino), ostavljamo vas da razmišljate o preostalih deset autohtonih sorti ovoga kraja. To su redom ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština… o kojima ćemo pisati neki drugi put.

PR: diWine

Foto: Nikola Zoko