Daily Archives: 21. veljače 2022.

U opatijskom hotelu Kvarner u subotu je održan Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting – najznačajnija međunarodna poslovna vinska smotra, dosad organizirana u Hrvatskoj, koja je po drugi puta dovela neka od najznačajnijih imena svjetske vinske scene.

Tako su u Opatiji bajnoj svoja vina osobno predstavili i sami vlasnici tih ekskluzivnih vinskih kuća, među kojima su Vega Sicilia, Louis Roederer Cristal, Roberto Voerzio Barolo, Marjan Simčič, Biondi Santi, Gaja, Sassicaia, Ornellaia, Billecart Salmon, Vietti, Bordeaux, Jerman i drugi. Na smotri su održane i majstorske radionice poput vertikale Cristala, koju je predstavljao Alexis Deligny iz kuće Roederer te drugi za koje se u prepunim dvoranama tražilo mjesto više.

Smotra je donijela i neke premijere tako da su upravo ovdje posjetitelji po prvi puta mogli kušati vina, šampanjce i destilate poznatih Chateau Aix, Chetau La coste, Castello di ama, Louis Latour, Joe Bastianich, Philiponat, Lassale, Lopez Heredia, Elena Walch, Vietti, Bioni Santi i drugih svjetskih imena.

Elegancija i profinjenost prvog hotela na jadranskoj obali, hotela Kvarner, tako je bio idealan ambijent za petstotinjak ljubitelja kvalitetne kapljice koji su osim samog kušanja vina i jakih alkoholnih pića imali priliku sudjelovati na premijerama novih brendova te kušati asortiman svakog prisutnog dobavljača. Koliko je ovaj projekt značajan za grad Opatiju, ali za hrvatski turizam općenito prepoznali su i Ministarstvo turizma i sporta RH čija je izaslanica gospođa Sandra Herman svečano otvorila manifestaciju te TZ grada Opatije i TZ Kvarnera.

„Enogastronomija je jedan od ključnih motiva dolazaka posjetitelja u našu Hrvatsku pa tako i u ovaj kraj i prekrasan grad Opatiju. Sigurna sam da će ova manifestacija donijeti koristi za sve nas te pružiti priliku i domaćim proizvođačima da se prezentiraju na svjetskim tržištima“ – poručila je državna tajnica, Sanda Herman.

„Hrvatska je perspektivno tržište za internacionalnu vinsku scenu, zahvaljujući turizmu čijem se Ministarstvu ovim putem i zahvaljujemo na podršci. Želimo li privući one najekskluzivnije goste visoke platežne moći, moramo im omogućiti i pristup vrhunskim proizvodima, kao i kvalitetnu uslugu. Zato nam je želja bila dovesti ovu manifestaciju upravo u Opatiju te Hrvatsku vinski i gastronomski približiti Europi te educirati ugostitelje, vinare i hotelijere. Želja nam je stvoriti tradiciju i već sada možemo najaviti da se ponovno vidimo za dvije godine u nekom drugom gradu s nekim istaknutim novitetima“, istaknuli su organizatori Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting smotre, Dino Kušen i Juraj Dusper.

O dobroj selekciji posjetitelja govorio je i veliki Bastianich, koji je pohvalio organizaciju te već najavio svoj dolazak i sljedeći puta. “Jako mi se svidjelo da je među posjetiteljima bilo toliko ugostitelja i vlasnika restorana, koji su željeli saznati više o vinima. Također, često posjećujem Hrvatsku jer se moja obitelj zaljubila u ovu zemlju te smo odlučili i kupiti kuću za odmor u Puli. Uglavnom, sve pohvale organizatorima”, dodao je Bastianich.

Iako se Kaštelanska rivijera promovira pod sloganom „Sedam razloga za posjetu“ – aludirajući na sedam Kaštela (redom: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica, Sućurac) – mi smo ih pronašli minimalno jedanaest, koliko je autohtonih vinskih sorti prisutno na ovom području. Među njima je najpoznatiji, naravno, crljenak kaštelanski! Poznat pod sinonimima tribidrag, pribidrag, zinfandel, primitivo i kratošija, upravo je ova vinska sorta zaslužna za pozicioniranje Kaštela pa i čitave Hrvatske na svjetsku kartu „must see“ vinskih destinacija. No, krenimo redom…

Povijest uzgoja grožda i pijenja vina na području Kaštela seže još u Antiku, a dokazi za to nalaze se u dvorcu Vitturi – muzeju grada Kaštela. Vrijedne megarske čaše pričaju antičku kaštelansku vinsku priču. Naime, u zapadnom dijelu kaštelanskog zaljeva, pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli, pronađeni su brojni predmeti reljefne keramike. Kroz postav helenističke reljefne keramike iz Sikulija u Muzeju grada Kaštela, prikazano je  bogatstvo i raznolikost reljefne keramike i amfore u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput takozvanih megarskih čaša koje su služile za svakodnevno ispijanje vina.

Na području Kaštela pronađen je i Putaljski dokument ili tzv. Trpimirova darovnica iz 852. godine kojom knez Trpimir Splitskoj nadbiskupiji daruje crkvu Sv. Jurja u Putaljima, zajedno sa pripadajućim vinogradima i kmetovima. Značaj ove povelje leži u tome što je to prvi pisani dokument u kojem se spominje naziv Hrvat, ali i dokument u kojem se po prvi puta spominju hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo.

Bilo kako bilo, kroz sva povijesna razdoblja, južne padine Kozjaka – čuvara mediteranske klime – obiluju vinogradima, čije laporasto tlo i osunčani strmi položaji omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju, najčešće crnog, vina iznimne kvalitete. Kako doznajemo od Antona Kovača, vlasnika vinarije Putalj, u vremenu prije II. Svjetskog rata 95 posto obitelji u Kaštelima bavilo se vinogradarstvom i vinarstvom. Poslijeratna industrijalizacija pokrenula je trend napuštanja poljoprivrednih posjeda i masovno zapošljavanje u tvornicama. Osim toga, poslijeratna tvornička proizvodnja vina, koja je favorizirala visoke prinose spram kvalitete, nije išla na ruku autohtonim i domicilnim sortama ovoga kraja, koje u pravilu odlikuje nešto niža rodnost. Zapanjuje podatak da je u Kaštelima 1946. godine bilo posađeno 20 milijuna trsova vinove loze, dok ih je danas manje od pola milijuna. Crljenak kaštelanski – današnja zvijezda – tada je bila zaboravljena i gotovo potpuno isčeznula.

Za povratak zaslužni su ni manje ni više nego Amerikanci. 1997. godine kalifornijska znanstvenica Carole Meredith sa sveučilišta u Davisu, Kalifornija, komunicirajući sa kolegama – među kojima se našao i slavni kalifornijski vinar hrvatskog porijekla Miljenko Grgić – posumnjala je u točnost teze koja je zagovarala da je zinfandel, tada već uvelike rasprostranjen i raširen u SAD, izvorna američka sorta. Pronalazak dokumenta koji ukazuje na austrijsko porijeklo odvodi ih put Europe, ali ih istovremeno i zbunjuje, pošto relativno hladna austrijska klima nikako ne odgovara ovoj sorti. Kasnije se ispostavlja da je, zajedno sa brojnim iseljenicima iz područja Austro-Ugarske, crljenak krenuo u svoju „potragu za boljim prekooceanskim životom“ iz carskog rasadnika u Beču, koji je njegovao kolekciju svih vinskih sorti Austro-Ugarske, pa tako i one hrvatske. Daljnja potraga za ishodištem zinfandela, istraživače odvodi u Italiju, točnije Pugliu, gdje je rasprostranjen primitivo. Ovdje se ustanovljuje genetska identičnost, no, ispostavlja se da se primitivo u Italiji uzgaja kraće nego zinfandel u Americi. U ljeto 2001. istraživanje se napokon seli u vinograde na području naše zemlje, u suradnji sa prof. Maletićem i prof. Pejićem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu. I – heureka! U vinogradima Ivice Radunića iz Kaštel Novog uzorci crljenka ukazuju na 100 postotnu genetsku identičnost sa zinfandelom. Uz 11 trsova kod Ivice Radunića, još je 16 preostalih trsova pronađeno u Mimicama kod Omiša. Tijesno, no crljenak je spašen od zaborava. I ne samo to! Zahvaljujući popularnosti zinfandela u Americi koji čini gotovo četvrtinu tamošnjih nasada vinove loze, Kaštele se pojavljuju na radaru američkih, a ubrzo i svjetskih ljubitelja vina. I tu priča dobiva sretan novi početak.

Danas je proizvodnja crljenka kaštelanskog u značajnom porastu, no i dalje vrlo mala. Teško je pronaći vinogradara sa više od 2 ha površine. Stoga se većina butelja proda na kućnom pragu kaštelanskih vinarija i u pokojem restoranu. No, dobro je znati da se, osim na količinama, pomno radi i na zaštiti kvalitete. Dvanaest udruženih proizvođača kaštelanskog crljenka dobilo je oznaku visoke kvalitete javne ustanove RERA pod nazivom „Pravi kaštelanski crljenak“, a ugostiteljski objekti i vinoteke koje će žele istaknuti oznaku Zin(fandel) friendly moraju ispuniti čak 22 uvjeta, među kojima su poznavanje povijesti sorte, te način uzgoja loze i proizvodnje vina.

Crljenak kaštelanski u čaši, dopadljivo je, sadržajno i karakterno vino koje odiše snagom, ali i svježinom. Ima duboku crvenu boju i uglađene tanine, dok su relativno visoki alkoholi u pravilu dobro uklopljeni, a vina prepuna slasti.

Ukoliko vas ova sjajna vinska priča još uvijek nije natjerala da spakirate kofere i krenete put Kaštela, evo i dodatnog argumenta koji će se svidjeti hedonistima – ljubiteljima duhana. Cigar klub Mareva, na čelu sa višestruko nagrađivanim cigar ambasadorom Markom Bilićem, proizveo je, naime, prvu hrvatsku cigaru pod nazivom Spalato. Upakirana u kutiju koja je imitacija mramora Dioklecijanove palače, predstavlja divan suvenir ali i ugodu za nepce i oko. I zato brzo klik na www.kastela-info.hr, kako biste rezervirali svoj smještaj u Kaštelima, kako netko od brojnih posjetitelja i turista ne bi popio svo vino prije vas :). A kad ste već tu, ne propustite saznati priču o Miljenku i Dobrili – kaštelanskim Romeu i Juliji ili pak sjesti u hladovinu 1500 godinu stare masline, u narodu poznate pod nazivom Perišićeva mastrenka, koja se nalazi u Kaštel Štafiliću.

Uz čašu crljenka i cigaru s pogledom na Kaštelanski zaljev koji i dan danas krije brojna antička blaga (pa čak i tri potopljena broda, koja su, između ostalog, prevozila i vino), ostavljamo vas da razmišljate o preostalih deset autohtonih sorti ovoga kraja. To su redom ljutun, dobričić, glavinuša, ničuša, babica, mladenka, rogoznička, vlaška, plavac mali i maraština… o kojima ćemo pisati neki drugi put.

PR: diWine

Foto: Nikola Zoko